U sklopu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Centar za socijalnu skrb Donji Miholjac organizirao je okrugli stol u Velikoj vijećnici dvorca Mailath dana 25. studenog 2019. godine.

Nazočni: predstavnici CZSS Donji Miholjac, predstavnica PU Osječko-baranjske, predstavnica Skloništa  za žrtve obiteljskog nasilja u Osijeku, predstavnica CZSS Valpovo, predstavnici Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba Valpovo, Prekršajni odjel, predstavnici Udruge PUKS Belišće,  predstavnici PP Donji Miholjac, predstavnice Doma zdravlja Donji Miholjac, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Donji Miholjac, udomitelji, vanjski suradnici Centra za socijalnu skrb Donji Miholjac, predstavnici osnovnih škola, dječjeg vrtića, mediji…

 

Uvodni dio: nakon uvodnog filma o nasilničkom ponašanju, djelatnica CZSS Donji Miholjac, socijalna radnica Gordana Badovinac-Golinac, kao moderatorica okruglog stola, pozdravila je sve prisutne, predstavila program okruglog stola i paneliste te zahvalila svima na dolasku. Zamolila je gradonačelnika Donjeg Miholjca, gosp. Gorana Aladića, da se obrati prisutnima. Gradonačelnik se obratio s nekoliko prigodnih riječi o međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama kroz kratak povijesni prikaz te ukazao na važnost održavanja ovog okruglog stola. Potom je za riječ zamoljena ravnateljica CZSS Donji Miholjac, Saša Ivanišić, koja se kratkim pozdravnim govorom obratila prisutnima, zahvalila svima na dolasku te službeno otvorila okrugli stol.

Uslijedila su četiri kraća predavanja predstavnice CZSS Donji Miholjac, psihologinje Tee Ožegović, predstavnice PU Osječko-baranjske, Višnje Mioč, predstavnice Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Osječko-baranjske županije Josipe Božić te predsjednice udruge PUKS Belišće, Vanese Šerić.

Psihologinja Tea Ožegović svoje izlaganje započela je povijesnim pregledom događaja koji je bio povod donošenju odluke UN-a o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Predavanje je nastavila iznošenjem statističkih podataka o broju počinitelja i žrtava nasilja evidentiranih na području nadležnosti CZSS Donji Miholjac za 2016., 2017. i 2018. godinu, potom je iznijela podatke o specifičnim obilježjima žrtava nasilja, u vidu statusa zaposlenosti, stručne spreme, oblicima nasilja, odnosu žrtve i počinitelja nasilja. Pojasnila je i zakonski okvir kojim se rukovodi CZSS u postupcima nasilja u obitelji te pojasnila postupanje Centra za socijalnu skrb sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zaključno je istaknula kako nasilje nije privatni problem žrtve nego je potrebna suradnja i djelovanje svih važnih dionika u zajednici. Izlaganje je završila prigodnim filmom.

Predstavnica PU osječko-baranjske, Višnja Mioč, govorila je o aktivnostima MUP-a u slučajevima nasilja nad ženama, odnosno pojasnila postupanje policije, navela zakonski okvir kojim se oni rukovode te pobrojala redoslijed koraka u postupanju policije. Istaknula je i nužnost suradnje s Centrom za socijalnu skrb.

Psihologinja Josipa Božić, predstavnica Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Osijek uvodno je pojasnila djelovanje samog Skloništa te prisutne upoznala s načinom smještaja u Sklonište, a taj je isključivo posredstvom Centra za socijalnu skrb. Pojasnila je i tko sve čini stručni tim skloništa te iznijela statističke podatke o realiziranim smještajima kroz posljednje tri godine.

Predstavnice udruge PUKS Belišće, Vanesa Šerić prisutne je upoznala s djelovanjem udruge, aktivnostima, dosadašnjim projektima, kao i održanim predavanjima.

Moderatorica okruglog stola, Gordana Badovinac-Golinac, panelistima okruglog stola, Ani Bulut Pek, Višnji Mioč, Ljubici Majer, Dr. Spomenki Drašinac-Kurtagić, Josipi Božić i Vanesi Šerić je potom postavila prvo pitanje:

  1. Koje su poteškoće s kojima su se susreli u postupcima koji se odnose na nasilje nad ženama?

Višnja Mioč istaknula je problem izricanja mjera opreza kao i recidivista počinitelja nasilja.

Psihologinja Ana Bulut Pek istaknula je teškoće u međusobnoj razmjeni važnih odluka o izrečenim mjerama opreza od strane policijskih službenika odnosno zaštitnih i sigurnosnih mjera koje izriču sudovi u postupcima obiteljskog nasilja obzirom da nerijetko slijede postupci razvoda braka u sklopu kojih se supružnici koji su u odnosu počinitelj-žrtva moraju zajedno pozvati u Centar za socijalnu skrb, a što se ne smije dogoditi ukoliko su navedene mjere izrečene.

Sutkinja Ljubica Majer istaknula je kako je Prekršajni sud dužan dostavljati pravomoćne presude centrima za socijalnu skrb. Ističe kako se nerijetko suočavaju s primjedbama kako su presude preblage te spominje problem nedostatnih formulacija nasilničkog ponašanja u samim optužnim prijedlozima koje zaprimaju od policijskih postaja obzirom da svoje odluke donose isključivo temeljem opisa događaja sadržanog u prijavu, a nisu u mogućnosti sami proširivati optužbe.

Liječnica Doma zdravlja Donji Miholjac, dr. Spomenka Drašinac-Kurtagić istaknula je teškoće s dokazivanjem nasilja i uopće detektiranjem nasilničkog ponašanja obzirom da se kroz praksu susrela s tim da žene ne žele priznati da se nasilje dogodilo, često ublažavaju događaj. Razlog vidi u nepovjerenju žrtava prema institucijama. Smatra kako je nužno žrtve ohrabriti da prijavljuju nasilje.

Psihologinja Josipa Božić, predstavnica Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Osječko-baranjske županije istaknula je kako se i oni kroz praksu susreću s nepovjerenjem žrtava nasilja prema institucijama obzirom da žene nerijetko iskazuju strah od odvajanja od svoje djece. Smatra kako je potrebno ohrabrivati ih kako bi stekle povjerenje u službe koje im pomoć žele pružiti.

S navodima se složila i Vanesa Šerić, predsjednica Udruge PUKS Belišće koja također ističe potrebu za senzibiliziranjem sredine za prijavom nasilja.

Moderatorica Gordana Badovinac-Golinac potom je postavila upit panelistima:

  1. Koji je najupečatljiviji slučaj nasilja nad ženama s kojim su se susreli kroz praksu?

Ana Bulut Pek istaknula je slučaj dvostrukog ubojstva i pokušaja ubojstva iz 2012. godine s kojim se susrela radeći kao psiholog u Centru za socijalnu skrb Valpovo. Ujedno dvoji oko toga je li se poduzelo sve što se moglo u to vrijeme ističući kako se prijava pravovremeno proslijedila policiji.

Sutkinja Majer nadovezala se na isti primjer obzirom da je upoznata sa slučajem. Ponovno ističe važnost dobre formulacije optužnih prijedloga jer sud svoje odluke donosi samo o onome što je sadržano u samoj zaprimljenoj prijavi.

Josipa Božić spomenula je primjer žrtve nasilja koja se prvotno u skloništu nije osjećala sigurno obzirom da su se za nju informirali članovi partnerove obitelji no uz kontinuirani rad s njom ipak se situacija popravila.

Nastavno je moderatorica okruglog stola sudionike upitala:

  1. Koji su zaključci današnje rasprave kao i koje bi preporuke uputili žrtvama nasilja?

Dr. Drašinac-Kurtagić  istaknula je kako je nužno raditi na detektiranju nasilja, ali i zajednički djelovati. Smatra kako je potrebno  još od najranije dobi djecu učiti komunikacijskim vještinama i nošenju s frustracijama, također navodi kako je potrebno raditi na promjeni svijesti muškaraca da ne moraju ponašati se grubo. Ističe važnost prevencije kao i zajedničkog djelovanja.

Višnja Mioč također je istaknula važnost prijava nasilničkog ponašanja ali i konstatirala kako smatra da su neki pomaci na bolje ipak vidljivi.

S tim navodima složila se i psihologinja Ana Bulut Pek ističući važnost pravovremenih prijava nasilja.

Vanesa Šerić, uzimajući u obzir ranije iznesene statistike o razini obrazovanja i financijskoj ovisnosti žrtava nasilja, ukazala je na važnost poticanja žena na obrazovanje upravo kako bi ih se ohrabrilo za daljnje osamostaljivanje i izlazak iz nasilničkog okruženja.

Josipa Božić naglasak je stavila na važnost prevencije.

Sutkinja Majer složila se s navodima drugih sudionika te ukazala na problem alkoholizma kao čestog okidača za nasilnička ponašanja.

Na kraju se moderatorica Gordana Badovinac-Golinac zahvalila svim prisutnima na sudjelovanju te ih sve pozvala na prigodno druženje u nastavku.

ZAKLJUČCI:

  1. Senzibilizirati društvenu zajednicu za problematiku nasilja nad ženama i ohrabrivanje žrtava za prijavu nasilja
  2. Pravovremena prevencija nasilničkog ponašanja kroz edukaciju od najranije dobi
  3. Jačanje suradnje među institucijama s ciljem učinkovitije zaštite žrtava i vraćanja povjerenja u djelovanje istih
  4. Osamostaljivanje žrtava nasilja kroz sustav zaštite i podrške kako bi nadalje nastavile život u sigurnom okruženju